dStore
Katolici danas slave Veliku Gospu, a u mnogim zemljama je i državni blagdan - photo FENA/Mario Obrdalj
Aktuelno

Katolici danas slave Veliku Gospu, a u mnogim zemljama je i državni blagdan

Katolici u BiH, ali i diljem svijeta, danas, 15. kolovoza, slave blagdan Velike Gospe, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije, Isusove majke, na nebo.

Posebno svečano ovaj blagdan se proslavlja u svetištima: Gospe Olovske u Olovu, Gospe od Kondžila u Komušini, Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu…

Među najpoznatija marijanska svetišta u Hrvatskoj spadaju svetišta: Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Majke Božje Trsatske na Trsatu, Gospe Sinjske u Sinju, Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Gospe od Zečeva u Ninu, Majke Božje Aljmaške u Aljmašu te Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama.

Također među Hrvatima u regiji važna su svetišta Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj, Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

U mnogim je zemljama blagdan Velike Gospe i državni blagdan: u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Belgiji, Čileu, Francuskoj, Grčkoj, Gvatemali, Indiji, Italiji, Kamerunu, Libanonu, Litvi, Malti, Mauricijusu, Obali Slonovače, Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj…

Svake godine tisuće vjernika dan ranije krene prema marijanskim svetištima kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na svetoj misi, proslavili Veliku Gospu, dan koji se slavi kao Marijino uznesenje na nebo.

Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. a tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo.

U ranijim vremenima postojao je poseban blagoslov za blagdan Velike Gospe – blagoslov trava i cvijeća. Održao se u nekim europskim državama sve do danas, a značenje mu je višeslojno.

Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela pronašli cvijeće pa se Marija zato i naziva “Ljiljan bijeli”, “Ruža bez trnja” i sl..

Blagoslov je povezan i s tradicijom hodočašćenja u marijanska svetišta, kada vjernici danima spavaju u prirodi i na sjenicima.

Također, vezan je i uz vrijeme dozrijevanja plodova i kosidbu pa se blagoslovom trava zazivala Božja zaštita nad stokom, a blagoslovom cvijeća nad ljudima, kako bi Gospodin po njima odagnao svako zlo i bolest te ih zaštitio od uboda zmija i svake druge pošasti.

Na simboličnoj razini blagoslov podsjeća na ljudsku prolaznost, kao što će se trava osušiti, tako će i svako stvorenje završiti ovozemaljski život, ali i nadu u vječni život, koja je ljudima dana i po Marijinim zaslugama, a njezino je uznesenje prototip i čovjekove buduće proslave. Zato je i postojao običaj da se tada blagoslovljena trava nosila na grobove najbližih.

FENA

error: Nije dozvoljeno kopiranje i prenošenje sadržaja!