Centri civilnih inicijativa objavili analizu rada Vlade i Skupštine SBK/KSB
TRAVNIK photo: Agencija DAN
Aktuelno

Centri civilnih inicijativa objavili analizu rada Vlade i Skupštine SBK/KSB

Jedna od poraznih stvari u našoj zemlji je da vlast više pažnje obraća na mišljenje stranaca, odnosno predstavnika međunarodne zajednice, nego na mišljenje vlastitih građana. U prvoj polovini 2017. imali smo priliku svjedočiti takvom ponašanju u SBK.

Proteste srednjoškolaca zbog segregacije kojoj su izloženi, i njihove zahtjeve, vlast u
SBK u potpunosti je ignorisala, sve dok se u čitavu priču nisu uključili predstavnici “međunarodne zajednice” u našoj zemlji koji su vlast natjerali da popusti i da se povinuje željama učenika. No, ovih dana imali smo priliku čuti i pomalo rezignirane izjave, u kojim naši prijatelji iz inozemstva, izražavaju svijest o tome da se stvari neće moći promijeniti onako, ili onoliko brzo, kako su oni zamišljali. Jer umjesto da naša vlast način na koji se završio slučaj sa protestima srednjoškolaca i srednjim školama u Jajcu shvate kao presedan koji će primijeniti na sve ostale škole i dokinuti sistem segregacije u školstvu, oni su je doživjeli kao izuzetak napravljen pod pritiskom, od pravila od koga nemaju namjeru odustati. Što, naravno, ne budi optimizam, kad se radi o ponašanju vlasti. Ali ga budi, u kontekstu u kome je evidentno da je moguće ostvariti pozitivne promjene kad građani i predstavnici međunarodne zajednice zajedno istraju u borbi za civilizacijske vrijednosti o kojim ne bi trebalo uopšte da bude spora, a kojima nerijetko u ovoj zemlji upravo vlast predstavlja prepreku.

UMJESTO DA ODMARA JEDAN MJESEC U GODINI, SKUPŠTINA SBK U 2017. GODINI ODMARA SVAKI DRUGI, ŠTO JE DODATNO SMANJENJE INTENZITETA RADA U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU.

Radeći tek po jedan dan u januaru, martu i maju, Skupština SBK je, u prvoj polovini 2017., održala 3 kompletne redovne sjednice i završetak sjednice započete u novembru prošle godine. Niži intenzitet rada, u ovom periodu, imale su jedino skupštine ZHK i Kantona 10. To su i jedine tri kantonalne skupštine koje u prvih 6 mjeseci nisu radile čak 3.

PO PRODUKTIVNOSTI, SKUPŠTINA SBK SPADA U DONJU POLOVINU KANTONALNE LJESTVICE, SA SKUPŠTINAMA HNK, PK, K10 I ZHK.

Sa 34 razmotrene mjere u prvih 6 mjeseci 2017., Skupština SBK je ostvarila jedan od najlošijih rezultata u ovom mandatu – za 30% slabiji od rezultata u prethodnom, drugom polugodištu 2016.

ANALIZIRAJUĆI MJERE KOJE JE SKUPŠTINA SBK RAZMATRALA U OVOM PERIODU VIDLJIVO JE DA, POJEDINAČNO, PO TIPOVIMA, NAJVEĆI BROJ RAZMATRANIH MJERA PREDSTAVLJAJU ODLUKE, KOJIH JE PROCENTUALNO 21%.

Među njima su i Odluka o osnivanju lovišta na području SBK, zbog koje je prekinuta
17. sjednica, u novembru 2016, koja je nastavljena tek 4 mjeseca kasnije, sa epilogom da pomenuta odluka nije usvojena. Među usvojnim(!) odlukama je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Mješovite srednje škole „Jajce“, koja je usvojena i pored negativnog stava nadležne komisije, Vijeća učenika Srednje škole “Jajce” i dijela javnosti. Isti procenat, kao i odluka, u ukupnoj masi razmatranog, u posmatranom periodu, je i mjera koje smo grupisali pod oznakom „ostalo“, a radi se o 5 mišljenja na Federalne zakone, mišljenju o Konačnom Izvještaju o financijskoj reviziji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, te Razmatranju preporuka Izvještaja GRECO. O informacijama, izvještajima i zakonima raspravljeno je koliko i o mišljenjima – po 5 puta. I konačno tu su i 3 prostorna
plana i 1 program, te 1 inicijativa – za izmjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom. U posmatranom periodu nije usvojena nijedna strategija.

NAJLOŠIJE REZULTATE NAJVIŠE ZAKONODAVNO TIJELO KANTONA BILJEŽI UPRAVO U REALIZACIJI ZAKONA.

Svega 3 u potpunosti usvojena zakona, uz jedan prihvaćen u nacrtu, rezultat je od koga su u posmatranom periodu lošiji ostvarile jedino skupštine Posavskog i Kantona 10. Istovremeno, ovo je i jedan od najlošijih rezultata Skupštine SBK u posljednjih 7 godina – manje zakona usvojeno je jedino u prvoj polovini 2011.

KOLIKO JE LOŠA SITUACIJA SA USVAJANJEM ZAKONA, MOŽDA SE NAJBOLJE VIDI IZ STEPENA REALIZACIJE PLANIRANIH OBAVEZA.

U potpunosti je realizovano 7 i po puta manje zakona nego što je bilo planirano da se realizuje u prvih 6 mjeseci 2017. (2 od 15). I u drugu polovinu godine se ušlo sa obavezom usvajanja 23 zakona (92% od planiranog za cijelu godinu). Što znači da bi Skupština, za realizaciju planiranih zakona, iz Programa za 2017. trebala u drugoj polovini godine svaki mjesec usvajati dvostruko više zakona, nego što ih je usvojila ukupno u prvih 6 mjeseci 2017. godine.

OSIM ŠTO SE USVAJA MALO ZAKONA, PROCEDURA NJIHOVOG USVAJANJA ČESTO TRAJE
NEPRIHVATLJIVO DUGO.

Procedura usvajanja Zakona o pravobranilaštvu SBK, recimo (usvojenog u posmatranom periodu), trajala je 523 dana. A Zakon o unutrašnjim poslovima SBK u proceduri je punih 10 godina.

S tim u vezi, CCI preporučuje izmjene Poslovnika o radu Skupštine, kojim bi se, na 6 mjeseci, ograničilo vrijeme za proceduru usvajanja zakona, od njegovog prihvatanja u nacrtu u Skupštini. Što je praksa koja već postoji u nekim zakonodavnim institucijama u zemlji.

SKUPŠTINA SBK PO PRVI PUT JE PROGRAM SVOG RADA DONIJELA NA VRIJEME, NE KRŠEĆI VLASTITI POSLOVNIK O RADU.

Ovaj pozitivni pomak je, međutim, u nastavku, potpuno obesmišljen krajnje lošom realizacijom planiranih obaveza. Iako se radi o obimom najskromnijem programu u posljednjih 10 godina, u potpunosti je realizovano samo 19% planiranog (A zakona tek 8%).

BUDŽET ZA 2017. GODINU, DONEŠEN JE NA VRIJEME, PRIJE POČETKA GODINE NA KOJU SE ODNOSI.

Skupština SBK, u principu, donosi budžet u skladu sa rokovima propisanim Zakonom o budžetima u FBiH. Izuzetak su jedino postizborne godine, kada se čeka na izbor novih vlada. Budžet je donesen u visini od 192 miliona KM, od čega je 98 i po miliona, odnosno preko 50%, planirano za plate i naknade troškova zaposlenih.

NI U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE NIJE ODRŽANA NIJEDNA TEMATSKA SJEDNICA SKUPŠTINE SBK, IAKO JE RAZLOGA, ODNOSNO POTENCIJALNIH, ZNAČAJNIH TEMA, ZA OVAKVE SJEDNICE U SBK NAPRETEK I IAKO JE I UNUTAR SKUPŠTINE BILO INICIJATIVA ZA NJIHOVO ODRŽAVANJE.

Poslanici pojedinačno, kao i klubovi poslanika su u više navrata inicirali održavanje tematskih sjednica s ciljem pokušaja rješavanja ili ublažavanja problema u zdravstvu, poljoprivredi, problema iseljavanja stanovništva (sa akcentom na mlade) i dr. CCI snažno zagovara potrebu organizovanja tematskih sjednica, barem jednom kvartalno, s ciljem
unaprijeđenja kvaliteta života građana.

TRANSPARENTNOST SKUPŠTINE SBK I DALJE JE NISKA.

Skupština SBK je, još uvijek, jedina institucija vlasti u BiH koja nema izrađenu web stranicu, ali su u 2017. godini pokrenute konkretne aktivnosti po ovom pitanju.

KAO PREDLAGAČ VEĆINE MJERA KOJE RAZMATRA SKUPŠTINA, VLADA NOSI VELIKI DIO
ODGOVORNOSTI NE SAMO ZA SVOJE, NEGO I ZA REZULTATE SKUPŠTINE.

Upravo nepostojanje materijala utvrđenih od Vlade, koje bi Skupština razmatrala, odnosno koji bi bili osnova za sazivanje sjednice, predstavnici Skupštine navode kao ključni razlog smanjene dinamike svog rada. A negativan uticaj Vlade vidljiv je naročito u niskoj realizaciji planiranih mjera, s akcentom na zakone.

INTENZITET RADA VLADE SBK, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, BIO JE VRLO NIZAK.

Tempo održavanja redovnih sjednica bio je znatno ispod jedne sedmično – održano je svega 14 redovnih sjednica, uz 7 vanrednih. Tako nizak broj redovnih sjednica imale su jedino vlade PK i ZHK a niži jedino Vlada HNK.

S druge strane,…

„OPŠTA“ PRODUKTIVNOST VLADE SBK STANDARDNO JE VISOKA.

No, sa 784 razmotrene mjere, u prvoj polovini 2017., zaustavljen je kontinuirani rast produktivnosti od početka aktuelnog mandata. No, ukupan rezultat prve dvije i po godine rada aktuelnog mandata je 842 razmotrene mjere više (ili 30%), nego u prve dvije i po godine rada prethodnog mandata.

NO, KVANTITET NE ZNAČI NUŽNO I KVALITET, ŠTO JE VIDLJIVO IZ STRUKTURE MJERA RAZMOTRENIH NA VLADI.

Različite odluke, saglasnosti i rješenja, predstavljaju dvije trećine (67%) na Vladi razmotrenih mjera, u prvoj polovini 2017. Izvještaji, informacije i planovi i programi, predstavljaju daljnih 22%, od ukupnog broja razmotrenih mjera. S druge strane, procenat najznačajnijih mjera, kojima se sistemski, dugoročno uređuju određene oblasti i utiče na kvalitet života građana, je gotovo zanemariv. Zakona je tek 0,4%. A, u prvih 6 mjeseci 2017. godine, nije razmatrana nijedna strategija. Pa ni Stratregija razvoja i održavanja regionalnih cestovnih pravaca na području Srednjobosanskog kantona 2017-2026. godina, čije je usvajanje na Vladi SBK bilo planirano u prvoj polovini ove godine.

VLADA SBK JE, U PRVOJ POLOVINI 2017. GODINE, IMALA KATASTROFALNU REALIZACIJU ZAKONA.

Sa Vladom PK dijeli posljednje mjesto na kantonalnoj ljestvici, po ovom parametru. Svega 2 utvrđena zakona najlošiji je rezultat koji je Vlada SBK ostvarila u nekom polugodištu u posljednjih 7 godina. Četri puta lošiji nego u prvoj polovini prethodne, 2016. godine, a 8 puta lošiji nego u drugoj polovini 2013.

KAO I SKUPŠTINA, VLADA JE ISPOŠTOVALA SVOJU POSLOVNIČKU OBAVEZU I PROGRAM RADA ZA 2017. DONIJELA NA VRIJEME.

Vlada SBK usvojila je Program rada za 2017. godinu na sjednici održanoj 06.12.2016. godine, a Skupština ga je ozvaničila svojim usvajanjem 21.12.2016. Time su, po drugi put za redom, ispoštovane odredbe Poslovnika Vlade SBK koje definišu rokove za donošenje programa.

NO, IZUZETNO NISKA REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA, A POGOTOVO ZAKONA, U POTPUNOSTI JE OBESMISLILA PROGRAM RADA, SVODEĆI GA NA „MRTVO SLOVO NA PAPIRU“.

Za 6 mjeseci realizovano je svega 18 od planiranih 93 mjere. I svega 2, od planirana 22 zakona (9%). Ovim tempom Vladi je za realizaciju zakona iz samo jednog godišnjeg programa rada, potrebno 5 i po godina.

ZBOG NISKE REALIZACIJE PROGRAMA RADA, A POSEBNO ZAKONODAVNOG DIJELA, TOKOM PRVIH 6 MJESECI 2017. GODINE, IZOSTALA JE REALIZACIJA VEOMA ZNAČAJNIH PLANIRANIH MJERA, NA ČIJU SE REALIZACIJU ČEKA VIŠE GODINA.

To su: Zakon o zdravstvenoj zaštiti SBK, Zakon o novčanim podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o državnoj službi, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, Zakon
o priznavanju inozemnih obrazovnih isprava, Zakon o inspekcijama, zakoni o izmjenama i dopunama zakona o osnovnoj i srednjoj školi i o visokom obrazovanju i brojni drugi.

Naime…

U PROGRAMU RADA VLADE SBK ZA 2017. GODINU NEMA NIJEDNOG „NOVOG“ ZAKONA.

Sve su to zakoni čija se realizacija već godinama planira i čeka a nikako da se desi. I oni se samo prenose iz jednog godišnjeg programa rada u drugi.

VLADA SBK ISPOŠTOVALA JE POSLOVNIČKE ODREDBE VEZANO ZA PROCEDURU DONOŠENJA BUDŽETA I GODIŠNJEG PROGRAMA RADA ZA 2017. GODINU, ALI KRŠI ZAKON O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA, NE ODGOVARAJUĆI NA DOSTAVLJENE ZAHTJEVE.

Centri civilnih inicijativa su uputili Vladi zahtjev za dostavljanje informacija o primanjima poslanika i članova Vlade za prvih 6 mjeseci 2017. godinu.

No, iako smo je tražili službenim dopisom, prema proceduri propisanoj Zakonom o slobodi pristupa informacijama, u Zakonom predviđenom roku nismo dobili nikakav odgovor.

Takođe…

VLADA SBK KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA.

Zakon o ravnopravnosti polova u BiH propisuje da je najmanja zastupljenost manje zastupljenog pola 40% i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje
istim Zakonom nalaže. Vlada SBK ima samo jednu ministricu, što je, dakle, četverostruko manje od propisanog zakonom.

URED ZA REVIZIJU JE UKAZAO NA KRŠENJE JOŠ NEKIH ZAKONA, OD STRANE VLADE SBK, U PRETHODNIM GODINAMA, DAVŠI NEGATIVNO MIŠLJENJE O NAČINU RADA I POSLOVANJA VLASTI U SBK U 2015. GODINI.

Radi se o nenamjenskom trošenju sredstava od naknada za vode, na što je ukazano i u posljednjem izvještaju Ureda, a što nije u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast (Zakon o vodama FBiH, Zakon o šumama SBK, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća FBiH).

TRANSPARENTNOST RADA VLADE, U 2017. GODINI, NEŠTO JE BOLJA NEGO U RANIJEM PERIODU, PRIJE SVEGA ZAHVALJUJUĆI PRAVOVREMENOM INFORMISANJU JAVNOSTI O RADU VLADE, ODNOSNO SADRŽAJU ODRŽANIH SJEDNICA.

No, postoji potreba za daljnjim poboljšanjem, u ovom kontekstu.

Za početak bi na web stranicu trebalo postavljati zapisnike sa sjednica, odmah po njihovom usvajanju, te omogućiti preuzimanje dokumenata koji se razmatraju na sjednicama. A svakako bi transparentnim trebalo učiniti primanja svih javnih zvaničnika.

LAKOĆA SA KOJOM POLITIČARI TROŠE VRIJEME, IZUZETNO LOŠI REZULTATI I ČINJENICA DA GODINE PROLAZE BEZ ZNAČAJNIJIH POMAKA, UKAZUJE, ZAPRAVO, NA FOKUSIRANOST POLITIČARA NA VLASTITE A NE NA INTERESE GRAĐANA, O KOJIMA BI TREBALI DA BRINU I NA ČIJEM POBOLJŠANJU KVALITETA ŽIVOTA BI TREBALI NAPORNO DA RADE.

A visok broj nezaposlenih (oko 37.000), najniža prosječna plata u zemlji – oko 700 KM (gotovo za petinu manja od federalnog prosjeka), konstantno negativan prirodni priraštaj (samo u prvih 5 mjeseci 2017. umrlo je cca 200 ljudi više nego što je rođeno), sve veća ekonomska migracija i odlazak mladih iz zemlje i protesti zbog necivilizacijskih i neljudskih podjela koje produkuje politika, dovoljno govore o ozbiljnosti situacije u SBK i potrebi ozbiljnog rada vlasti, na ozbiljnoj platformi i sa ozbiljnim ciljevima. A u interesu građana.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA, VLADI I SKUPŠTINI SBK, PREPORUČUJU:

Ističemo potrebu značajnog povećanja efikasnosti obje institucije, u ostatku njihovog mandata, u realizaciji zakona i strategija.

I potrebu organizovanja tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani Kantona.
Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija.

I usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu.

I potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu.

Potrebno je pristupiti na vrijeme izradi programa rada i Budžeta za 2018. godinu, kako bi ovi ključni dokumenti za rad institucija bili usvojeni na vrijeme.

Potrebno je kreirati i u funkciju staviti zvaničnu web stranicu Skupštine SBK, kako bi ova institucija prestala biti jedina institucija vlasti u BiH bez web stranice.

I ispoštovati inicijativu poslanika upućenu prema Vladi Kantona i Stručnoj službi Skupštine SBK za dostavljanjem materijala elektronskim putem.

Neophodno je da institucije vlasti u SBK postupe u skladu sa preporukama Ureda za reviziju institucija u FBIH, i otklone one nedostatke u svom radu koje još uvijek nisu otklonile.

I konačno – ističemo potrebu da se o obrazovnom sistemu u ovom kantonu otvoreno razgovara i da se pokušavaju naći rješenja koja će biti u skladu sa civilizacijskim norma a savremenog demokratskog društva, koje segregaciju odbacuje, prezire i sankcioniše.

Izvor: Centri civilnih inicijativa BiH

error: Nije dozvoljeno kopiranje i prenošenje sadržaja!